Sveučilište Sjever

HiM

https://www.croris.hr/projekti/projekt/15640?lang=hr

Sveučilište Sjever

25300 EUR

21.10.2025 – 30.09.2029

Projekt „Humanistika i mediji: humanistički temelji društvene komunikacije“ objedinjuje humanistička istraživanja više polja humanističkih znanosti, primarno filologiju i povijest te s njima povezane srodne znanosti koji korespondiraju s temom Humanistički aspekti propitkivanja medija istaknutom u Znanstveno-istraživačkoj strategiji Sveučilišta Sjever. Trenutak kada je umjetna inteligencije ovladala tekstom i postala sposobna kreirati vlastite tekstove, koje je naizgled nemoguće razlikovati od tekstova koje su napisali ljudi, može se smatrati prijelomnim trenutkom u humanoj komunikaciji. Osobito se to odražava na suvremene medije. Smjer ovoga istraživanja usmjeren je na korištenje umjetne inteligencije u digitalnim medijima, odnosno jezična i stilska oponašanja pisanja novinara, kao rezultata korištenja ranijih medijskih objava pri kreiranju novoga teksta koji producira umjetna inteligencija. Cilj je ovoga istraživanja pokazati kako umjetna inteligencija preuzima kodove i formate specifične za određeni stil pisanja koje prepoznaje sublimirajući velik broj tekstova i onda ih (re)producira u naoko novi tekst, što pokreće i pitanja autorstva i brojna druga. Jačanje medijske pismenosti svakako je važan dio ove projektne aktivnosti koja će uključiti i studente prijediplomske i diplomske razine studija te analizirati pitanje umjetne inteligencije i autorstva i na doktorskom studiju. U projektu ćemo se baviti i promijenjenom ulogom medijskog konzumenta (čitatelja). Kada govorimo o suvremenim medijima, donedavna tumačenja masovne publike pokazuju svoju manjkavost i prestaju biti relevantna u punom opsegu. Tijekom realizacije ovoga projekta pokušat ćemo ponuditi novi instrumentarij za analizu, medija posudivši ga iz teorije i povijesti književnosti, oslanjajući se na početnu tvrdnju da je u središtu i književnosti i medija općenito – komunikacija. Važan dio planiranog istraživanja jest povijest novinarstva, koja je sama po sebi spojnica između povijesti generalno i komunikologije. Na Sveučilištu Sjever od njegovih početaka istražuje se povijest medija i novinarstva, posebno njegov razvoj tijekom 20. stoljeća u Hrvatskoj, a poglavito u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata. U fokusu je istraživanje republičkih i lokalnih tjednika u socijalističkoj Hrvatskoj i to preko interdisciplinarne analize pojedinih aspekata razvoja tiska na lokalnoj i republičkoj razini, primarno na povijest tjednih novina te analizu njihovoga tekstualnog i vizualnog sadržaja. Poseban fokus stavljen je na povijest lokalnih medija što predstavlja također doprinos regionalnoj i lokalnoj povijesti. Radi se o složenoj i nedovoljno istraženoj temi, pa će se nastaviti istraživanje povijesti pojedinih novina, rad njihovih redakcija, djelovanje istaknutijih novinara te dinamika odnosa između novinara i vlasti. Što se tiče recentnog razvoja medija, pažnja će se posvetiti novim izazovima i novim inicijativama u medijima. Sljedeći sklop koji će se istraživati u planiranom projektu jest Povijest i kolektivno pamćenje razumijevani kao važan temelj za oblikovanje nacija od njihovih početaka. Istraživanja koja ulaze u okvir tzv. Memory studies pokazuju da se počeci nacionalnih narativa, koji – iako podložni promjenama – opstaju do danas, nalaze u razdoblju oblikovanja modernih nacija u 19. stoljeću. Ta su pitanja važna tema istraživanja jer i u Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, povijest predstavlja neiscrpno vrelo različitih elemenata koje političari i ostali sudionici javnog života koriste u svojim obraćanjima, pomoću kojih prezentiraju vlastite pozicije, nastoje mobilizirati stvarne ili potencijalne pristaše, crtaju viziju budućnosti. U njihovim se ustima prošli događaji slažu (više ili manje uspješno) u cjelovitu sliku prošlosti koja – transponirana kroz medije prema javnosti – postaje ideološki temelj političkog djelovanja. Interpretacije povijesti od strane političkih faktora čine osnovnu sastavnicu politike povijesti, koja se provodi kroz različite oblike službenog i neslužbenog djelovanja. Valja naglasiti da značajna uloga u politici sjećanja pripada medijima. Pri oblikovanju teorijskih koncepata i metoda istraživači će odabrati nekoliko pravaca, odnosno pitanja: „suočavanja s prošlošću“, „politike povijesti“, „kolektivne memorije“, „kulture sjećanja“ ili analiza povijesnih narativa. Sustavnim istraživanjem rodnih strategija u medijima Odjel za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever namjerava pridonijeti platformi za jačanje profesionalnog novinarstva u Hrvatskoj u kojemu je (unatoč „staklenim stropovima“) zamjetan sve veći udio žena. Kako je povijest hrvatskog novinarstva još uvijek „muška“, cilj je ovog istraživanja ponuditi i „žensko“ iskustvo – ukazati na kontinuitet ženskog novinarstva od 1896. godine i prve hrvatske profesionalne novinarke M. J. Zagorke koja je na prijedlog biskupa J. J. Strossmayera bila namještena kao politička novinarka u najrenomiranijem hrvatskom dnevniku Obzor. Cilj je, između ostaloga, povezati ovo tematsko područje s temom Povijest novinarstva – istražiti i ukazati na participaciju žena u „ozbiljnom“ novinarstvu te posebno analizirati „oaze“ hrvatskoga ženskog novinarstva; kako bi se osvijestila uloga i odgovornost medija u promicanju rodnih stereotipa, ne samo mizoginim novinarstvom nego i reklamno-oglašivačkim prilozima koji nerijetko posežu upravo za stereotipima i predrasudama. Ovo istraživanje dio je recentnih interdisciplinarnih znanstvenih interesa kojima se nastoji osvijestiti i(li) definirati ulogu medija u proizvodnji i distribuciji različitih medijskih sadržaja – medijskoj publici, ne samo raznorodnih interesa nego i nejednakog stupnja medijske pismenosti. Sadržaj istraživanja čine sljedeće podteme: Jezik i rod u medijima, Medijska (re)prezentacija roda, Online novinarstvo – između mizoginije i feminizacije, Promoviranje i sankcioniranje rodnih stereotipa u medijima, Rodna tekstualnost, Ženski časopisi kao ženska masovna kultura, Iz povijesti hrvatskoga ženskog novinarstva. Ovako strukturirano istraživanje polazi od šireg konteksta – dijagnosticiranja rodnih aspekata u mainstream/nezavisnim, nacionalnim/regionalni/lokalnim, komercijalnim/specijaliziranim medijima – prema analizi prototipnih primjera iz hrvatske novinarske prakse. Posebna će pozornost pritom biti posvećena rodnoj i radnoj segregaciji u medijima – istraživanju „nevidljivih“ medija ili redakcija u kojima dominiraju žene, konstrukciji voditeljskih parova (iskusan novinar i mlada kolegica-ljepotica), usmjeravanju novinarki na lifestyle teme ili kulturu zamijenjenu spektaklom, „sklanjanju“ istraživačkih novinarki u publicistiku, (ne)poštivanju standarda profesionalnog novinarstva i dr. Na temelju rezultata provedenih istraživanja bit će sintetizirani zaključci o rodnim strategijama u medijima, odnosno – dio materijala bit će oblikovan (i) u dodatnu literaturu na Odjelu za komunikologiju, medije i novinarstvo. Istraživanje prezentacije baštine temeljit će se na analizi načina na koji se kulturno-povijesni sadržaji prezentiraju korisnicima u baštinskom sektoru, prije svega u muzejima, ali i u knjižnicama, arhivima i drugim organizacijama (udrugama, domovima kulture) koje se bave komunikacijom baštinom. Projekt će se fokusirati na prepoznavanje inovativnih pristupa u komunikaciji baštine korisnicima, ne zanemarivši pri tom jačanje svijesti o očuvanju lokalnog identiteta. Interdisciplinarnim pristupom istražit će se kako digitalne tehnologije, edukativni programi i participativne metode doprinose predstavljanju i valorizaciji kulturne baštine, kako turistima, tako i lokalnom stanovništvu. U projektu će se istražiti modeli suradnje između baštinskih i znanstvenih ustanova u cilju unapređenja prezentacije, ali i održivosti kulturne baštine. Istražit će se mogućnosti dugoročne razmjene znanja između znanstvene zajednice i baštinskih institucija. Projekt će istražiti kako interpretacija baštine može doprinijeti rješavanju društvenih izazova koja se javljaju u suvremenom društvu. Naglasak će biti na bogatoj kulturnoj baštini kontinentalne Hrvatske: dvorcima, sakralnim objektima, likovnoj baštini, kao i kulturnoj baštini zanemarenih skupina. Članovi istraživačkog tima, svaki u području svoga primarnog znanstvenog interesa istražit će odabrane teme iz različitih disciplina, a u međusobnoj suradnji i interdisciplinarne teme, te će na temelju tih istraživanja objaviti znanstvene članke. Radi produbljivanja uvida u obrađivane istraživačke teme predviđena je organizacija znanstvenog skupa uz sudjelovanje pripadnika istraživačkog tima i drugih znanstvenika. Dio građe koja će se prikupiti tijekom projekta u digitaliziranom obliku bit će dostupan na web-stranici projekta. Na kraju projekta predviđa se publiciranje zajedničkog zbornika radova s tekstovima baziranim na spomenutim istraživanjima, koji će sumirati rezultate znanstvenih istraživanja i doprinijeti unaprjeđenju kvalitete nastave na studiju Komunikologija, mediji i novinarstvo. Objavljeni zbornik radova prezentirat će se na završnoj konferenciji projekta koja će biti jedan od načina za diseminaciju rezultata istraživanja, kao i uspostava suradnje s institucijama obrazovanja i kulture te doprinos općoj medijskoj pismenosti kroz programe popularizacije znanosti. Predviđeno je da će rezultati istraživanja provedenih u okviru projekta Humanistka i mediji poslužiti na kraju kao temelj za pripremu prijave novog kompetitivnog projekta.

prof. dr. sc. Magdalena Najbar-Agičić

doc. dr. sc. Irena Radej Miličić

izv. prof. dr. sc. Gordana Tkalec

doc. dr. sc. Lidija Dujić

dr. sc. Dejan Pernjak

dr. sc. Ivana Grabar

dr. sc. Branimir Felger

doc. dr. sc. Ivona Čulo

-

-